Loader

TJEDNI PRESJEK

10

Marin JuricevicNOVČANICA OD 500 EURA – PRVA ŽRTVA VIRTUALNOG NOVCA

Ovih dana Europska središnja banka počela je potajno povlačiti iz opticaja novčanicu od 500 eura. Tijekom mjeseca taj će potez biti obznanjen široj javnosti pod izlikom da će se tako otežati posao krivotvoriteljima i teroristima, no prava je istina da je to samo prvi korak u uvođenju virtualne valute. Mnogi koji idu linijom manjeg otpora reći će da se radi samo o još jednoj teoriji zavjere. No potrebno je samo malo osvrnuti se oko sebe i vidjeti da je virtualni novac već sada realnost. I u našoj državi mnogi plaćaju karticama, negdje postoji i mogućnost plaćanja beskontaktnim karticama. Najekstremniji europski primjeri su Švedska i Danaska. U Švedskoj gotovina više ne igra gotovo nikakvu ulogu, aplikacije na pametnim telefonima i kartice skoro su je u potpunosti zamjenile. Za kupnju običnog sendvića, žvakaćih guma ili napitka iz automata Šveđani koriste kartice. Stoga ni ne čudi da na plaćanje gotovinom otpada samo 20% od ukupnog prometa u toj zemlji. Mladi u Švedskoj uopće se ne opiru konceptu virtualnog novca, dapače, oni aktivno sudjeluju u njegovoj provedbi razvijajući aplikacije za digitalno plaćanje i koristeći ih, a na mala vrata ulazi i čipiranje. Niti u Francuskoj i Španjolskoj se nitko nije posebno bunio kada je krajem 2012. zabranjeno gotovinsko plaćanje u iznosu većem od 1000 eura. Jedino u Njemačkoj, u kojoj se za 80% svih plaćanja još uvijek koristi keš, postoji otpor prema uvođenju virtualne valute. Nijemci su itekako svjesni važnosti zaštite osobnih podataka, pa je tako u proteklih godinu i pol čak 35% njemačkih korisnika istupilo iz neke od društvenih mreža. Prema tome, Njemačka će biti najtvrđi orah kada je u pitanju uvođenje virtualne valute, ali ako tamo priča prođe, ostatak Europske unije, pa tako i Hrvatska, neće imati puno izbora. A upravo se ovih dana u Njemačkoj pokušava provući zakon kojim bi se ograničilo korištenje gotovine.
U tom slučaju budućnost će izgledati tako da će u opticaju biti nešto novca, ali ne u količini s kojom bi se mogle obavljati ozbiljnije financijske transakcije. To bi značilo da će najveća dozvoljena novčanica u opticaju biti novčanica od 50 eura. Zakon će biti tako uređen da će vam policija pokucati na vrata ako sa računa odjednom pokušate dignuti nekoliko tisuća eura, a za plaćanje će se uglavnom koristiti aplikacije na pametnim telefonima.

 

ŽIVI ZID PRESKOČIO MOST

Živi zid je treća stranka u Hrvatskoj. Nije prošlo niti mjesec dana od posljednjeg istraživanja političkog bila Hrvatske, a odnos snaga već je promjenjen. Most gotovo više nema opravdanje da bude parlamentarna stranka, barem ako je suditi po anketi Cro Demoskopa prema kojoj ovu stranku podržava samo 5,7 posto građana, što je za 0,6 posto manje nego u travnju. Živi zid sada uživa popularnost od 7,3 posto i time je ostvatio ono što se već mjesecima nagovještavalo – postao je treća stranka u Hrvatskoj. Što se tiče HDZ-a i SDP-a, tu nema neke velike promjene. Obe stranke se vrte oko 29 posto. Takav odnos snaga u Hrvatskoj politici ponovo dovodi do neizvjesnosti jer je Živi zid, a pogotovo njegov jedini zastupnik Vilibor Sinčić, izuzetno dosljedan kada je u pitanju koaliranje s HDZ-om ili SDP-om. Naime, nikakve koalicije ne dolaze u obzir. S obzirom da aktualna vladajuća koalicija nikako ne može naći zajednički jezik, posebno po pitanju MUP-a i INA-e, sve se ozbiljnije razmatra mogućnost prijevremenih izbora. U tom slučaju mogao bi se stvoriti gordijski čvor i formiranje vlasti bilo bi još kompliciranije nego na zadnjim izborima jer se Živi zid, po svemu sudeći, ne bi nikome priklonio.

Pratite na i putem: