Loader

TJEDNI PRESJEK

00

DRŽAVNI UDAR U TURSKOJ – TRI OBJAŠENJENJA

Britanija je izašla iz Europske unije, NATO akumulira vojne snage na granici s Rusijom, u Francuskoj se dogodio još jedan veliki teroristički napad, u Turskoj je vojska pokušala izvršiti državni udar, rasni sukobi potresaju SAD. I sve to u manje od mjesec dana. Čini se da Zapad od kraja Drugog svjetskog rata nikada nije bio nestabilniji nego danas. Od Irana na istoku do Francuske na zapadu, teško je naći moćnu, veliku i stabilnu državu. Od svih tih događaja najmanje je jasan pokušaj državnog udara u Turskoj u kojem je život izgubilo gotovo 200 ljudi. Tri su teorije. Prva teorija kaže da je vojska pokušala izvršiti državni udar kako bi očuvala demokraciju i sekularnost, što ne bi bio događaj bez presedana s obzirom da je vojska nekoliko puta tijekom 20. stoljeća provela ili pokušala provesti državni udar kako bi Turska ostala na političkoj liniji koju je zacrtao Kemal Paša Ataturk. Druga teorija kaže da je pokušaj državnog udara izveden od dijela vojske koji je priklonjen pokretu Hizmet i njegovom duhovnom vođi Fetullahu Gulenu. Treća, najzanimljivija teorija je da je sam turski predsjednik Recep Tayip Erdogan iscenirao vojni udar. Koliko god na prvu zvučala nevjerojatno, ova je teorija s apsekta motiva najutemeljenija. Naime, ovim vojnim udarom najviše je profitirao upravo Erdogan s obzirom da je dobio izvrsnu priliku da učvrsti svoju vlast. Dan nakon pokušaja državnog udara Erdogan je “očistio” vojsku i pravni sustav otpustivši gotovo 3 tisuće sudaca. Sigurno je da ovim događajima na gubitku demokracija a na dobitku neoosmanizam kojeg Erdogan već dulje vrijeme uvodi na mala vrata. Što se tiče šireg geopolitičkog konteksta, treba samo malo pričekati i vidjeti kako će sve ovo utjecati na odnose Turske i SAD-a. Za pretpostaviti je da će oni ostati pozitivni jer je Turska SAD-u prevažna, pogotovo u kontekstu takozvanog novog hladnog rata.

 

NAPAD U NICI RAZOTKRIO FRANCUSKE BOLJKE

Opet se dogodio strašan teroristički napad u Francuskoj u kojem su poginule 84 osobe. Ovoga puta meta nije bio Pariz, nego turistički centar Nica. Napadač, 31-godišnji Tunižanin Mohamed Bouhlel s bijelim kamionom zaletio se u gomilu ljudi u pješačkoj zoni u Nici dok su prolaznici gledali vatromet koji je bio upriličen povodom Dana pada Bastille koijm je započela Francuska revolucija. Sve to ide u prilog tvrdnji da napad nije bio slučajan i proveden od strane pomahnitalog pojedinca, nego da se radi o dobro promišljenom i organiziranom terorističkom činu s određenom porukom. A poruka je valjda da su teroristi spremni ugroziti temelje Francuske države. Treba istaknuti i da je napad izveden svega nekoliko sati nakon najave ukidanja izvanrednog stanja. Nakon ovog terorističkog napada javnost se s pravom zapitala zašto je baš Francuska iznova meta teororista, a ne neke druge europske države poput Velike Britanije ili Njemačke u kojma također postoje velike muslimanske zajednice. Odgovor naravno nije jednoznačan. Postoji nekoliko čimbenika. U Francuskoj žive mnogi muslimani porijeklom iz bivših francuskih kolonija poput Sirije, Alžira i Tunisa, a koji posjeduju dvojno državljanstvo. Još jedna bitna činjenica je da od svih velikih sila koje su uključene u borbu protiv takozvane Islamske države, a među njima su SAD i Velika Britanija, Francuska ima najveću stopu nezaposlenosti. Ako tome još pridodamo činjenicu da najveći udio među nezaposlenima čine mladi muslimani onda je jasno da je od svih europskih država upravo Francuska najplodnije tlo za radikalizaciju tih ljudi. Niti odnos same države prema tom dijelu stanovništva nije bajan s obzirom da je velik dio njih smješten u getima bez posla i perspektive. No od svega navedenoga, najveća boljka Francuske, smatraju analitičari, su sigurnosne službe koje očito vrlo loše rade svoj posao, što se moglo vidjeti i tijekom Eura u Francuskoj gdje je na stadione bilo unešeno valjda više baklji nego u cijeloj sezoni HNL-a.

 

POČELE EUROPSKE SVEUČILIŠNE IGRE – HRVATSKA SE PROSLAVILA U VATERPOLU

Počele su Europske sveučilišne igre. Rijeka i Zagreb, gradovi domaćini, preplavljeni su studentima iz svih krajeva Europe koji sudjeluju u ovom velikom sportskom natjecanju, koje je po svojim obilježjima nasljednik nekadašnje Univerzijade. Otvorenje se održalo 13. srpnja na atletskom stadionu Mladost u Zagrebu i unatoč medijskim napisima o spektakularnosti otvorenja i samog natjecanja, većina onih koji su pogledali snimku otvaranja univerzijade 1987. teško će se složiti s tim. Naime, na otvaranju Univerzijade Maksimir je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a prošli tjedan u Zagrebu prilikom otvorenja Europskih sveučilišnih igara studente je u kišnim uvjetima pozdravilo svega nekoliko tisuća ljudi, koliko ih i stane na mali stadion. Čini se da je bilo više natjecatelja na stadionu, nego publike. Što se tiče same ceremonije otvorenja, ona je kroz temu odnosa Zemlja i Svemira u čijem se središtu nalazio ogromni stilizirani zigurat predvidljivo koketirala sa antičkom ezoterijom, kao što je to slučaj kod većine takvih ceremonija uključujući i otvaranje Olimpijskih igara. Od sportskih rezultata u prvom tjednu natjecanja treba svakako izdvojiti vaterpolo koji je razveselio cijelu Hrvatsku, a pogotovo Rijeku. Naime, hrvatska sveučilišta osvojila su sve tri medalje u muškoj konkurenciji. Split je odnio broncu, Zagreb srebro i Rijeka zlato.

Pratite na i putem: